Sueski kanal je umjetni vodeni put koji povezuje Sredozemno more s Crvenim morem. Kanal prolazi kroz egipatski teritorij i ključna je tranzitna ruta za trgovačke brodove između Europe, Azije, Bliskog istoka i Afrike. Nekoliko zanimljivih činjenica o Sueskom kanalu:
- Povijest: Izgradnja Sueskog kanala započela je 1859. godine i trajala je deset godina. Kanal je službeno otvoren 17. studenog 1869. godine. Projekt je bio pod vodstvom francuskog inženjera Ferdinanda de Lessepsa, a financiran je uglavnom francuskim kapitalom. Izgradnja kanala zahtijevala je ogroman napor i korištenje tadašnjih tehnoloških dostignuća.
- Geografski položaj: Sueski kanal prolazi kroz usku pustinju Sinaj na sjeveroistočnom dijelu Egipta. Duljina kanala iznosi oko 193 km, a dubina je dovoljna za prolazak velikih trgovačkih brodova.
- Plovidbeni put: Kanal ima jedan plovidbeni put koji omogućuje dvosmjernu navigaciju. Plovidbeni put obuhvaća tri sekcije: Sjeverni ulaz (Port Said), Srednju sekciju i Južni ulaz (Port Tewfik).
- Važnost za trgovinu: Sueski kanal ima stratešku važnost za međunarodnu trgovinu jer pruža skraćenu rutu između Europe i Azije. Prolaskom kroz kanal, trgovački brodovi izbjegavaju duži put oko Afrike, što značajno smanjuje vrijeme putovanja i troškove prijevoza. Kanal je vitalna ruta za prijevoz nafte, plina, kontejnera, rasutih tereta i drugih roba.
- Operacija i proširenje: Sueski kanal je otvoren za plovidbu 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Kanal se stalno održava kako bi se održala njegova dubina i širina. 2015. godine, Egipat je izvršio proširenje kanala kako bi se omogućio istovremen prolazak većeg broja brodova i poboljšala njegova konkurentnost.
- Naplata prolaza: Prolazak kroz Sueski kanal podliježe naplati koja se određuje na temelju veličine i vrste plovila. Prihodi od naplate putarine predstavljaju važan izvor prihoda za egipatsku vladu.
- Geopolitički značaj: Sueski kanal ima važnu geopolitičku ulogu jer predstavlja ključnu tranzitnu rutu za globalnu trgovinu. Kontrola i sigurnost kanala igraju vitalnu ulogu u međunarodnoj pomorskoj trgovini i geopolitičkim odnosima
Inženjerski pothvat vrijedan divljenja
Jedna zanimljiva priča povezana sa Sueskim kanalom je o njegovoj izgradnji i inženjerskim izazovima koji su se pojavili tijekom tog projekta.
Kada je francuski inženjer Ferdinand de Lesseps preuzeo vođenje izgradnje Sueskog kanala, suočio se s brojnim izazovima. Jedan od najvećih izazova bio je prokopavanje kanala kroz pješčane dine i slanom vodom Crvenog mora.
Budući da je područje izgradnje kanala bilo pustinjsko, suočili su se s ogromnom količinom pijeska koje je trebalo ukloniti kako bi se stvorio plovidbeni put. Koristili su različite metode i strojeve, uključujući bagere, lopate i dizalice, kako bi iskopali i uklonili ogromne količine pijeska.
Drugi veliki izazov bio je rješavanje problema slane vode iz Crvenog mora. Slana voda može korodirati brodove i infrastrukturu, pa je bilo ključno pronaći način za kontroliranje razine slanosti u kanalu. Izgrađeni su sustavi slatkovodnih kanala i brane koje su regulirale protok slane i slatke vode, omogućavajući normalnu plovidbu bez štete od slane vode.
Osim toga, izgradnja kanala zahtijevala je ogroman napor radne snage. Tisuće radnika, uključujući egipatske seljake, robove i migrante iz različitih zemalja, sudjelovalo je u izgradnji kanala. Njihov rad bio je fizički zahtjevan, ali su svojom predanošću i izdržljivošću doprinijeli ostvarenju ovog ambicioznog inženjerskog pothvata.
Unatoč izazovima, Sueski kanal je uspješno završen i službeno otvoren 1869. godine. To je bio impresivan inženjerski pothvat koji je promijenio globalnu trgovinu i omogućio brži i lakši prolaz brodova između Europe i Azije.
Ova priča ističe hrabrost, inovativnost i upornost inženjera i radnika koji su sudjelovali u izgradnji Sueskog kanala. Njihov doprinos omogućio je stvaranje jednog od najvažnijih pomorskih prolaza u svijetu i ostavio trajni pečat u povijesti inženjerstva.
Sukobi oko kanala
Tijekom 19. stoljeća, odnosno tijekom izgradnje kanala pod vodstvom francuskog diplomata Ferdinand de Lesseps, kompanija koja je vodila izgradnju bila je u velikoj mjeri pod francuskim vodstvom, a financijska podrška došla je iz Francuske i drugih zemalja.
Nakon otvaranja kanala, Engleska je pokazala značajan interes za Sueski kanal zbog svoje važnosti kao skraćenog putnog pravca prema britanskim kolonijama u Aziji. Tijekom Kraljice Viktorije, Engleska je stekla značajan udio u vlasništvu i upravljanju Sueskim kanalom, a kanal je postao važan dio britanske imperijalne mreže.
No, nakon egipatske nacionalizacije kanala 1956. godine, koju je predvodio predsjednik Gamal Abdel Nasser, kanal je prešao u potpuno vlasništvo Egipta. Nakon nacionalizacije, Francuska i Engleska izgubile su izravnu kontrolu nad kanalom.
Danas, Sueski kanal je međunarodni vodeni put pod suverenim vlasništvom Egipta, a svi brodovi imaju pravo prolaska kroz kanal pod jednakim uvjetima i pristupom, bez obzira na njihovo podrijetlo. Francuska i Engleska su i dalje značajni korisnici Sueskog kanala zbog njegove strateške važnosti za globalnu trgovinu i pomorske rute.
Sueski kanal danas
Danas, Sueski kanal je međunarodni vodeni put pod suverenim vlasništvom Egipta, a svi brodovi imaju pravo prolaska kroz kanal pod jednakim uvjetima i pristupom, bez obzira na njihovo podrijetlo.
Sueskim kanalom upravlja Egipatska luka i Sueski kanal Company (ELSC). Ta državna tvrtka odgovorna je za operacije kanala, njegovo održavanje i sigurnost plovidbe.
Sueski kanal se smatra međunarodnim vodenim putem, a Egipat je obvezan osigurati siguran i slobodan prolazak brodova kroz kanal bez diskriminacije.
